Privrednu elitu Zagreba činili su trgovci, ali i industrijalci, bankari, vlasnici agencija za posredničke poslove, prijevoznici i građevinski poduzetnici. Pripadali su joj ne samo vlasnici industrijskih pogona i novčanih zavoda nego i najviši članovi poslovnog osoblja, poput ravnatelja i njihovih zamjenika. Međutim, najbrojniji dio elite bili su trgovci.

Najuspješniji zagrebački privrednici imali su važnu ulogu u modernizaciji Hrvatske, dakle u promicanju građanskog društva i kulture i kapitalističke privrede. Riječ je uglavnom o naraštaju «očeva utemeljitelja» građanskog društva, rođenih 20-ih i 30-ih, a na vrhuncu karijere 60-ih i 70-ih godina 19. stoljeća. Oni su djelovali i pojedinačno, ali uglavnom koordiniranom akcijom putem stručnih udruga i ključne institucije - zagrebačke Trgovačko-obrtničke komore.

Knjiga «Očevi i sinovi» s jedne strane uključuje raščlambu ekonomske, političke i kulturne djelatnosti privredne elite od 1848. do 1883. a s druge je dopunjena prikazom svakodnevnog života pojedinaca i obitelji, položaja žena i djece, načina vizualne prezentacije i kulture smrti.

U drugom dijelu, u nekim aspektima, knjiga slijedi razvojne smjernice do sloma Habsburške Monarhije, pa i do međuraća. Pritom obrađuje i one teme koje su u hrvatskoj historiografiji o 19. stoljeću slabo zastupljene, poput primjerice, svakodnevice djece i adolescenata, odnosa prema smrti ili vizualne kulture određene socijalne skupine, u ovom slučaju privredne elite. U tim se istraživanjima približava povijesti umjetnosti, antropologiji, pedagogiji i znanosti o književnosti.